Što to današnje single muškarce čini najpoželjnijim neženjama? Izgled? Stanje na (offshore) računu? Vozni park? Status u društvu? Ili ipak nešto nešto više od nabrojenog? Vjerujem da će mnogim damama upravo navedeno biti kriterij za ocjenjivanje potencijalnog mladoženje, no iako sve to nije na odmet, na kraju ipak presudi „ono nešto“. Takozvani X faktor je ključan dio ove individualne jednadžbe koja u konačnici uvijek ima isti rezultat – ljubav. Obzirom da nismo svi vudreni za prirodne znanosti, na čelu samnom, nažalost ne dolazimo uvijek do istog tog rezultata. Moja jednadžba je za sad neriješena, jer se još uvijek borim s kalkulacijom, a toga u ljubavi nema.Pritom ne mislim na uspoređivanje imovinske kartice svojih potencijalnih odabranika, već se bavim razmišljanjem da u ljubavnim odnosima, jedno od partnera uvijek voli više. Mnoge mudre žene znale su reći: „za sreću u braku je važno da muškarac voli ženu više nego ona njega“. Sasvim sam sigurna zašto zagovaraju tu teoriju, jer me i praksa uvjerila da je to uistinu tako. Doduše, još me nitko nije zaprosio, ali sam u svojim dosadašnjim vezama ipak imala priliku razumjeti što su te žene htjele s time reći.

Osim toga, „i noga u dupe je korak naprijed“ pa iz svake veze, kakva god da ona bila, naučiš nešto novo, malo si pametniji, ali nešto malo i oštećeniji. Ja to volim zvati ljubavni PTSP. Nažalost, s njim će se najvjerojatnije sresti nova osoba u tvom životu koja će ni kriva ni dužna morati imati debelo razumijevanje za potencijalne bipolarne poremećaje, epizode manične depresije i sve ostale dječje bolesti koje su ostavili prethodnici. Jer rane zacijele, ali ožiljci uvijek ostanu tu da te podsjete. Možda me strah od novih „rana“ tjera na kalkulaciju, no ponavljam – dokle god je računica u igri, tu ljubavi nema mjesta. I dok drugi uče na tuđim greškama, ja učim na vlastitim – što je sigurno, sigurno je. Meni je baš super zalijetat se glavom u zid….nekoliko puta zaredom…NOT!

„U bitkama ljubavi ne gine nitko osim onih što vole, slabi i rđavi ne dopadnu rana. Ti, ako si zaista ljubavnik, ne bježi od bitke, jer oni koji prežive mrtvi su za ljubav.“ – Rubaijat S. Sarmad

I rest my case.

Zahvaljujući Disneyu i Hollywoodu kao tvornici velikih očekivanja, dan danas očekujem svoju bajku i ne pristajem na ništa manje od toga.

Možda je upravo to razlog zašto nas je sve više sa solo statusom. Naravno da ON ne mora doći na bijelom konju, no dođe li mi na vrata s parom cipela definitivno ima šanse. Ukoliko se zadavim s komadićem jabuke, ne očekujem da me poljubi i vrati iz mrtvih, već da zna izvesti Heimlichov zahvat i spasi me od gušenja. Isto tako nemam ništa protiv zvijeri…u krevetu. Svakako ću radije s njim poletjeti na magičnom ćilimu i povjerovati da ima čarobnu svjetiljku iz koje će izaći duh i ispuniti mi 3 želje, nego se voziti u njegovom jugiću…Sad mi prolazi glavom ona jedna sa „žarulja“ (on pjeva: Neeeemam noćas ja za hotel….samo, samo neku siću…..ona pjeva: Ma neću, dobar si u duši, al neću u jugićuuuu…. Bar da je BMW, pa da razmislim…) U svakom slučaju, Pepeljuga, Snjeguljica, Ljepotica&Zvijer, Aladin i ostali likovi iz bajke zaslužni su za ideju, bolje reći MIT – da savršen muškarac postoji…

Obzirom da ga na cesti baš nešto i ne srećem, zatim ga sanjam, a onda čudom nestane kad se probudim, dolazim do velebne ideje da se ON možda nalazi na LinkedInu. Da, baš želim unucima ispripovijedati priču kako sam njihovog didu upoznala na poslovnoj društvenoj mreži! „Da zlato bakino, baka je pregledavala dečke na LinkedInu i onda je odjednom spazila didu. Bila je to ljubav na prvi pregled profila.“ How, yes, NO! Moju priču za unuke režirat će u najmanju ruku Tarantino u suradnji sa Spielbergom. Uglavnom, listam ja tako momke na društvenoj mreži (iako bi zapravo bio bolji izraz kao i na engleskom – socijalnoj – jer samo socijala ide tražit svoju bolju polovicu on theline)… Pored potencijalnih serijskih ubojica, terorista i nekih čudnih aktivista, odjednom spazim sliku (i priliku) vrlo naočitog muškarca…Pomno odabrana profilka, odlična ako ne i najveća funkcija u businessu…i pomislim „mmm, doooooobar!“ i stisnem „connect“ s takvim žarom, u najmanju ruku kao da izgovaram ono „DA“ pred oltarom.

Odlazim kod staraca na ručak, zbog kojih nedjelja više nije samo „Nedjelja, prokleta nedjelja, nigdje ništa samo pustinja“, nego prava mala gozba s meni najvažnijim ljudima na svijetu. Stol je krnji, jer mjesto do mene je prazno, a to ne može upotpuniti ni mamina juhica, ni ostatak jelovnika koje svake nedjelje pripremi tati, sestri, šogoru i meni u čast. Oblizujući prste, prolazimo sve važne teme iz tjedna koji je iza nas, u najmanju ruku kao da imamo kolegij neke novinske redakcije. Odjednom tata kao glavni urednik započinje temu dana: „Našli smo ti muža!“ Da se razumijemo, ne dolazim iz familije gdje se brakovi dogovaraju i sklapaju iz nekih čudnih pobuda, nego je mjesto za stolom do mene već duže vrijeme prazno, a tata zna da njegova prinčipesa ne bi kaj god! Ubrzo se mama vraća s Večernjim listom u rukama, čiju je naslovnicu zauzela glava i brada – KRALJA TURIZMA – Davora Lukšića!
Koga?!?!

foto DAVOR VIŠNJIĆ / PIXELL

Urlam „pa mi smo frendovi na LinkedInu“ (mislim si – to je sudbina garant!!!), hvatam mobitel i idem provjeriti status naše konekcije….Ubrzo shvaćam da mi nismo nikakvi „frendovi“, već sam ja njemu poslala zahtjev, on me „pogledao“ i još uvijek dok ovo pišem – nije prihvatio. Smišljam(o) strategiju. Ne što je moj, ali moj tata je vrlo pametan, pomalo strog i ne bi mi tako olako nudio prijedlog životnog suputnika bez pomne analize. Dapače, prvi put je nastupio s takvom idejom i po svemu sudeći vidim da je shvatio koji mu je kćer kalibar. S obzirom da je pročitao cijeli intervju dodao je kako dotični ima i par zrna soli u glavi i kako je gospon čovek idealan izbor za mene. Zatim nadodaje – ako i ne zaiskri, uvijek vam ostaje business obzirom da oboje radite u turizmu.

Odmah alarmiram svoju Neli i šaljem joj na Viber novonastalu situaciju,a ona sipa k’o iz rukava:

•  „ma on ti ima neku Talijanku, još od pretprošlog ljeta, znam otprije…. ma bež’ od takvih!“…

i pošalje mi jedno 5 fotki na kojima su on i njegova draga od 30 kila s krevetom…

• Ja zapanjeno: „pa dobro, odakle tebi te fotke?!?!?“
• Neli: „s Google-a ?!?!???!“

…prelazimo na drugu temu….a ja nastavljam zoomirati njegovu blond Etiopljanku….i pitati se kako to da ja do dana današnjeg nisam znala za tog lika…Znači li to da mi je on zapravo nebitan ili se po ne znam koji put moram osvijestiti kako se premalo informiram o svijetu oko sebe…ili definitivno radim u krivom odjelu, obzirom da u mojoj kompaniji znaju za njega svi osim mene i kolege iz IT-a (Provela kratku anketu tko zna tko je Davor Lukšić)…Stoga ne čudi da će upravo on završiti u mojoj kutijici s nazivom „Nesuđeni muž broj 19827364“.

Ali budimo realni, pa to je jedan od onih muškaraca (da, predrasuda) zbog kojeg bih vječito morala živjeti na listu salate i 2 tic-tac-a kako bi se on pored mene činio još veći i kako ja ne bih imala „šlauf“ dok skačem u more („na bombu“) s njegove jahte. Lagano zakolučem očima čim čujem da frajer igra golf, ali POLO??? Dobro, iz koje je taj galaksije? Ja sam dijete bičikljeta, odbojke na pijesku i picigina, a polo vežem uz filmove o dečkima iz internata i one zgodne raznobojne Ralph Lauren majice. Ali, da nije to možda ipak moj princ na (nekom) konju obzirom da je polo sport koji uključuje upravo te predivne životinje? Opet mi svira u glavi „ja se konja bojim, ja se konja bojim…“ No, ako savladam polo, to bi možda značilo da automatski ulazim u utrku za mjesto na dvoru princa Harrya. Ali ne volim kuruzne tipove, a i Engleze općenito tak’ da niš’ od toga. Piše u Večernjem da Davor ne bira puno između piva i vina, voli roštilj, plodove mora i hrvatske tartufe….Ako je vjerovati novinama, rekla bih da Davor Lukšić i ja ipak imamo dosta toga zajedničkog…

No vratimo se u stvarnost…. Davor Lukšić nije prihvatio moju konekciju na LiknedInu (njemu na dušu), ja još uvijek nisam riješila svoju jednadžbu, ali sigurna sam da negdje na ovom svijetu postoji muškarac za mene, koji možda neće biti savršen, ali će samnom činiti savršen par i čiji će rezultat biti jedino i samo ljubav. Poznata sam sama sebi po utopijskim vjerovanjima i tvrdnjama, no da nije tako, teško da bih se sutra nanovo probudila. I Scarlett O’Hara je znala da je unatoč svemu – sutra novi dan, a ja ću u međuvremenu nastaviti budna sanjati….